SAOPŠTENjE ZA JAVNOST sa proširene sjednice Predsjedništva ANURS-a
21.08.2023.
U ponedjeljak, 21. avgusta 2023. godine, u Akademiji nauka i umjetnosti Republike Srpske održana je proširena sjednica Predsjedništva ANURS-a, kojoj su prisustvovali i članovi Odbora ANURS-a za pravna pitanja. Na sjednici su prihvaćeni stavovi Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske o narušavanju ustavno-pravne pozicije Narodne skupštine, predsjednika Republike i drugih institucija Republike Srpske izazvanih vanustavnim odlukama Kristijana Šmita.
SAOPŠTENjE ZA JAVNOST
1. Odlukama nelegalnog i nelegitimnog visokog predstavnika Kristijana Šmita, pojedinih ambasada zapadnih zemalja, Ustavnog suda, preglasavanjem srpskog člana Predsjedništva i nametanjem izmjena Krivičnog zakona izazvana je u Bosni i Hercegovini, poslije Dejtona, do sada najdublja ustavno-pravna kriza sa dalekosežnim posljedicama. Akademska, naučna i šira intelektualna javnost sa najvećim stepenom odgovornosti zahtijeva od Kristijana Šmita, Ustavnog suda, Tužilaštva i nekih drugih institucija na nivou Bosne i Hercegovine da se prekine sa vandejtonskim i vanustavnim djelovanjem, jer su to stvarni uzroci sadašnje krize. Najviši organi Republike Srpske, zbog takvih uzroka krize, sasvim opravdano poduzimaju mjere i aktivnosti kako bi zaštitili Republiku Srpsku, dejtonski Ustav, Narodnu skupštinu, predsjednika Republike, legalno izabrane organe, imovinu Republike Srpske i srpski narod u Bosni i Hercegovini. Republika Srpska i njene institucije treba da odbace sve odluke, zakone i tužbe, bez obzira na to sa koje strane dolaze, a koje nisu u skladu sa njenim Ustavom, Dejtonskim sporazumom, zakonima Republike Srpske i da zahtijevaju da se svi problemi u Bosni i Hercegovini rješavaju samo pregovorima predstavnika sva tri konstitutivna naroda. Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske posebno ističe značaj jedinstvenog djelovanja svih predstavnika srpskog naroda u rješavanju sadašnje ustavno-pravne krize u BiH.
2. Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske poziva evropsku i širu svjetsku javnost da sačuva i da dalje afirmiše demokratiju, slobodu suverenih država i njenih naroda i međunarodni pravni poredak, a da se suprotstavi kolonijalnoj politici koju u središtu Evrope pokušavaju sprovoditi neimenovani visoki predstavnici, strane sudije u Ustavnom sudu i ambasade pojedinih država, uz podršku određenih institucija iz Sarajeva. Republika Srpska i Bosna i Hercegovina u cjelini moraju, kao i druge evropske države, sačuvati vlastiti suverenitet, prava i slobode legalno izabranih organa vlasti i pojedinaca i omogućiti im da obavljaju funkcije koje su im određene Ustavom, a ne kako bi to htjeli pojedinci. Nijedan pojedinac ne može biti iznad Ustava Republike Srpske i Ustava Bosne i Hercegovine i ne može supstituisati nadležnosti njenih legalno izabranih organa. Stoga, Bosna i Hercegovina i njena oba entiteta moraju samostalno i u dogovoru odlučivati o ubrzanom kretanju ka članstvu u Evropskoj uniji.
3. Akademija nauka i umjetnosti još jednom ističe da je bez potrebe i povoda, isključivo iz političkih razloga, otvorena rasprava o „državnoj imovini“ bez valjanih ustavno-pravnih argumenata. Argumentacija koju pokušavaju ponuditi protagonisti „državne imovine“ nije utemeljena na Dejtonskom mirovnom sporazumu, Sporazumu o razgraničenju i odnosnim pitanjima, kao njegovom Aneksu 2, niti je u skladu sa međunarodnom Arbitražnom odlukom za oblast Brčko, Ustavom BiH, Ustavom Republike Srpske, Ustavom Federacije, niti praksom već provedene privatizacije u BiH. Podsjećamo da je Republika Srpska svoju imovinu na svojoj teritoriji (49%) stekla Dejtonskim sporazumom i da je ostala njen trajni vlasnik. Ustavni sud BiH nije mjerodavan da vrši raspodjelu nadležnosti između institucija u BiH ni u jednoj oblasti, a posebno ne u oblasti imovine entiteta i Brčko distrikta.
4. Akademija nauka i umjetnosti upozorava na svu štetnost vanustavnih i vanpravnih odluka Kristijana Šmita i Ustavnog suda BiH, na koje je s pravom reagovala Narodna skupština donošenjem Zakona o neprimjenjivanju odluka na teritoriji Republike Srpske (27. juni 2023. godine) niti objavljivanjem u Službenom glasniku Republike Srpske, sve dok se ne povuče sporna odluka Ustavnog suda i ne donese, kao i u drugim državama, Zakon o Ustavnom sudu BiH.
5. Pokretanje tužbe Tužilaštva BiH protiv predsjednika Republike Srpske i v. d. direktora Službenog glasnika Republike Srpske, radi potpisa i objavljivanja zakona koji je usvojila Narodna skupština, predstavlja presedan, koji nije zabilježen niti u jednoj evropskoj državi. Tim protivustavnim i protivzakonskim činom Tužilaštvo je još više produbilo krizu u BiH, koju može riješiti samo Sud BiH odbacivanjem tužbe protiv predsjednika Republike Srpske i v. d. direktora Službenog glasnika, kao neosnovane i pravno neutemeljene.
Učesnici proširene sjednice Predsjedništva ANURS-a