Bilten |
ĆIR |  LAT |  EN

Naučno-istraživački projekti odjeljenja društvenih nauka


Naučno-istraživački projekti odjeljenja društvenih nauka su:

  • Građa o prošlosti Bosne (Odjeljenje društvenih nau­ka) pro­jekat je koji je fi­nansiralo Ministarstvo nauke i tehnologije Vlade Re­pu­bli­ke Srpske (2012−2013). Istorija se u našem okruženju uglavnom piše pro­­izvoljno, često bez oslonca na izvornu građu. Ukoliko se koriste, biraju se oni izvori ili oni izvorni podaci koji su u skladu sa nacionalnom i vjer­skom pripadnošću ili sa ideološkim opredjeljenjem. Sadašnjem tre­nutku po­trebna je istina ukupne izvorne građe, a ne svojevoljna inter­pre­tacija jed­no­strano odabranih podataka. Prikupljanje i objavljivanje izvorne građe spada u fundamentalna, prioritetna istraživanja svih kul­tur­no­isto­­rij­skih nauka. Ovdje je riječ o kritičkom izdavanju diplomatičke građe, naj­pouz­danijih izvora za rekonstrukciju prošlosti. Ni nakon više od 150 go­dina od početaka kritičke istoriografije o srednjovjekovnoj Bosni, još uvi­jek ne postoji temeljna, kritički priređena i naučno besprijekorna zbir­ka dokumentarnih izvora o bosanskoj prošlosti u razdoblju srednjeg vijeka. Kor­pus isprava bosanskih auktora čini nešto više od 400 je­di­ni­ca, dok je povelja i pisama upućenih bosanskim destinatarima nešto manje. Glavna izvorišta građe iz srednjovjekovne Bosne, samo naizgled para­dok­salno, nisu u Bosni i Hercegovini već u Hrvatskoj, a zatim u Mađarskoj i Italiji. Preostali dokumenti nalaze se u Srbiji, Sloveniji, Rusiji, Špa­niji, Veli­koj Britaniji, Lihtenštajnu, Češkoj, Austriji. U sklopu pro­jekta Građa o pro­šlosti Bosne, koji traje već deset godina, sakupljeno je i ob­rađeno 166 dokumenata o Bosni, od kojih 99 bosanske provenijencije i 60 du­brovačke, kao i sedam notarsko-sudskih i kancelarijskih akata iz sred­njo­vjekovnog i ranoosmanskog perioda. Izvršen je i prevod na savremeni jezik i di­p­lo­ma­ti­čka analiza. Ovi istra­živački radovi objavljuju se u naučnom časopisu Građa o pro­šlosti Bosne.
  • Dejtonski mirovni sporazum kao pravni i politički osnov raz­vo­ja Re­pu­blike Srpske (Odjeljenje društvenih nauka) je projekat koji je fi­nan­si­ra­lo Mi­nis­tarstvo nauke i tehnologije Vlade Republike Srpske (2010–2012). Po­krenut je projekat s ciljem da se kritički analiziraju i obrade osnov­ni pravni prin­cipi i vrijednosti (sloboda, jednakost, pravda, pra­vič­nost, mir, tole­ran­cija, solidarnost, sigurnost, pravna izvjesnost i ljudsko dos­to­janstvo) i njihova primjena u pravnom, političkom, ekonomskom, kul­tur­nom i sve­ukup­nom društvenom sistemu Republike Srpske na osnovama pred­vi­đenim Dej­tonskim mirovnim sporazumom iz 1995. godine. Dobijeni re­zul­tati isko­ri­stivi su za dalju implementaciju Dejtonskog mi­rovnog spo­ra­zuma, even­tualne ustavne reforme, strukturalni dijalog u pra­vosuđu i is­pu­nja­­vanje uslo­va iz Sporazuma o stabilizaciji i pri­dru­ži­va­nju Evrop­skoj uniji. U okviru završne faze projekta održan je i ok­rugli sto, na kojem je uče­­stvovalo oko 50 naučnih i stručnih radnika, koji su putem saopštenja svo­jih referata i javne diskusije predstavili pravni osnov Dejtonskog mi­rov­nog sporazuma i njegovu praktičnu primjenu u ok­vi­ru zakonodavne, izvrš­ne i sudske vlasti u Republici Srpskoj i Bosni i Her­cegovini.
  • Pravni aspekti elektronskog poslovanja u Republici Srpskoj i uskla­­­đe­nost sa zakonodavstvom Evropske unije (Odjeljenje društvenih nau­­ka) naziv je projekta koji je finansiralo Ministarstvo nauke i tehnologije Vlade Re­pu­bli­ke Srpske (2010). Projektom je ustanovljena usklađenost pro­pisa o elek­tron­skom pos­lo­va­nju Republike Srpske sa propisima Evrop­ske unije. Repu­blika Srpska je u ob­lasti elektronskog poslovanja donijela veo­ma važ­ne propise koji su u ve­li­koj mjeri kompatibilni sa odgovarajućim di­rek­ti­vama Evrop­ske unije. Pro­jektom je analiziran stepen postojeće uskla­đe­nosti i ukazano je na pravce da­ljih zakonodavnih aktiv­nosti, kako bi Re­pu­bli­ka Srpska sli­jedila opšti trend savremenog elek­tron­skog po­slo­­­vanja. Iz­ra­đena analiza služiće kao pre­poruka za dalji razvoj legi­sla­tive iz ob­las­ti elektronskog poslovanja, i to u skladu sa pravom i direk­ti­vama Ev­rop­ske unije.
  • Građa o prošlosti Bosne (Odjeljenje društvenih nauka) naziv je pro­je­kta koji je fi­nansiralo Ministarstvo nauke i tehnologije Vlade Republike Srp­ske (2009). Cilj ovog višegodišnjeg projekta je kontinuirano pri­ku­plja­nje, ob­ra­da, istraživanje i kritičko izdavanje izvora o srednjo­vje­kovnoj pro­šlo­sti Bos­ne. Sadašnjem trenutku potrebna je istina ukupne izvorne građe, a ne svo­jevoljna interpretacija jednostrano odabranih poda­taka. Kri­ti­čki ob­jav­lje­nim izvorima, pored istoričara, koriste se isto­ri­čari umjet­nosti, ar­heo­lozi, etnolozi, pravnici, filolozi, kao i istra­živači dr­ugih srodnih nauč­nih disciplina. Rezultati ovih istraživanja objav­lju­ju se u ča­so­pi­su Gr­ađa o prošlosti Bosne.
  • Pravni aspekti statusnog organizovanja javnih službi u Re­pu­bli­ci Srp­skoj (Odjeljenje društvenih nauka) naziv je projekta koji je finan­siralo Mi­ni­star­stvo nauke i tehnologije Vlade Republike Srpske (2008). U okviru ovog pro­jekta analizirano je postojeće stanje statusne po­zi­ci­je tzv. javnih službi u Republici Srpskoj sa aspekta po­zi­tiv­no­prav­nih pro­pisa. Javne službe su djelatnosti koje su nužne za funkcionisanje i raz­voj društvene zajednice, pa zato za njih važi poseban pravni režim. U Re­pu­bli­ci Srpskoj javne službe mogu biti organizovane na republičkom i ni­vou lo­kalne zajed­nice, a mogu biti u statusnom obliku javnih preduzeća i us­ta­no­va, u zavi­snosti od toga da li su u pitanju tzv. privredne ili ne­pri­vred­ne jav­ne službe. Ovi organizacioni oblici razlikuju se među­so­bno po načinu uprav­ljanja, kao i načinu finansiranja.
  • Ostvarivanje i zaštita ljudskih prava i sloboda – normativno i stvar­no (Odjeljenje društvenih nauka) projekat je koji je finansiralo Mi­ni­star­stvo nauke i tehnologije Vlade Republike Srpske (2008). U okviru pro­jekta analiziran je normativni okvir za zaštitu i ostva­re­nje ljud­skih prava i osnov­nih sloboda u Bosni i Hercegovini, kao i kri­tič­ka ana­liza i utvrđi­vanje mjera i mehanizama za njihovo poboljšanje. Os­tva­renje i za­šti­ta ljud­skih pra­va i osnovnih sloboda predstavljaju pret­pos­tav­ku za reali­zaciju de­mo­kra­ti­je kao vrhovnog principa pravne države. U tom smislu, ove dvije pravne ka­te­gorije, ali i dva principa, nerazdvojni su.
  • Jačanje međunarodne saradnje Akademije nauka i umjetnosti Repu­bli­­­ke Srpske, univerziteta i naučnoistraživačkih instituta Repu­bli­­ke Srp­ske sa akademijama nauka i umjetnosti i naučnoistraživač­kim insti­tucijama u inostranstvu (Odjeljenje društvenih nauka) finan­siralo je, kao projekat, Mi­nis­tarstvo nauke i tehnologije Vlade Republike Srp­ske (2008). U okviru ovog projekta izvršen je uvid u sve vidove saradnje koje imaju ANURS, univerziteti i naučnoistraživački instituti Republike Srp­ske sa akademijama nauka i umjetnosti i naučnoistraživačkim ins­ti­tuci­ja­ma u inostranstvu. Spe­ci­fič­ni ci­ljevi pro­jekta bili su: 1. Podsticanje evropske konkurentnosti raz­vojem stra­teš­kih partnerstava sa drugim zemljama putem angažovanja do­ma­ćih nauč­no­is­tra­živačkih institucija u odabranim oblastima nauke i um­jet­no­sti; 2. Olak­šanje pristupa domaćih institucija naučnim i is­tra­ži­vač­kim sre­di­nama u inostranstvu; 3. Promovisanje sinergije na globalnom, a ne par­ti­ku­lar­nom nivou; 4. Pokretanje aktivnosti na zajedničkim pro­jek­ti­ma, koji imaju vi­sok prioritet i važnost; 5. Uk­ljučivanje naučnih institucija izvan sastava Akademije nau­ka i um­jet­nos­ti Republike Srpske u projekte u okviru bilateralnih spo­ra­zuma Aka­de­mije.
  • Harmonizacija prava privrednih društava BiH sa pravom Evropske unije (Odjeljenje društvenih nauka) projekat je koji je finansiralo Mini­star­stvo nauke i tehnologije Vlade Republike Srpske (2006–2007). Pro­jek­tom je ustanovljena usklađenost propisa koji se tiču privred­nih društava sa pravom Evropske unije. Privredna društva su osnovni priv­redni sub­jekti i nosioci privrednih aktivnosti. Zbog toga je za proces ev­roin­te­gra­ci­ja neophodno usklađivanje njihovog pravnog statusa sa direkti­vama Ev­rop­ske unije, jer je to pretpostavka za nesmetanu poslovnu saradnju do­maćih i ino­stranih poslovnih subjekata. Projektom je ukazano na postojeće raz­li­ke, a zatim su predložena rješenja za budući proces harmonizacije kom­pa­nijskog prava.

 



Copyright © 2017 Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske
Veb razvoj : BitLab